(Pr)osuđivanje tranzicije

Last Updated on Thursday, 11 September 2014 09:20 Written by complitroot Monday, 18 August 2014 07:12

Članove Komisije pozivam na učešće u realiziciji sledećeg istraživačkog projekta:

(Pr)osuđivanje tranzicije

Tranzicija i njeni društveno-kulturni rezultati četvrt veka kasnije: verifikacija dosadašnjih teorija o promenama uređenja u slovenskim postkomunističkim zemljama Srednje Evrope i Balkanskog poluostrva, kao i književna reprezentacija tranzicije iz ugla programskog okretanja ka nacionalnom pamćenju.

Istraživanja bi trebalo da odgovore na probleme koji se tiču semantičkog potencijala i uzroka, uslova i konteksta porasta popularnosti posttranzicijskih naracija na području Srednje Evrope i Balkanskog poluostrva, povezanih sa programskim okretanjem ka nacionalnom pamćenju i nacionalnoj tradiciji. Na području čitavog slovenskog sveta, kao i u Zapadnoj Evropi, već čitavu deceniju primetna je sve veća popularnost argumentacije ukorenjene u vlastitoj, nacionalnoj tradiciji, koja eksponira zasebnu nacionalnu kulturnu i aksiološku paradigmu, kao i ekskluzivni interes nacionalnog sacro egoismo. Istraživanja, kako ih zamišljaju realizatori, trebalo bi da predstavljaju dopunu eksploracije toka tranzicija, čiji je rezultat bila četvorotomna publikacija Literatury słowiańskie po roku 1989 (vidi Archiwum), a koja u refleksiji iz više aspekata predstavlja dijagnozu književne slike društvene stvarnosti u vreme tranzicije (period 1989 – 2000).

Po uverenju inicijatora postuliranih istraživanja trebalo bi objasniti simbolički potencijal posttranzicijskih naracija, ukazati na ključne kontekste i izvore njihove popularnosti, povezane s efektima i porazima tranzicije, negativnim rezultatima globalizma, patologijama koje su se u visokoj meri pojavile u procesu tranzicije u političkom, društvenom i privrednom životu. Povoljno kulturološko tlo trenutne i rastuće nosivosti antiposttranzicijskih naracija stvorilo je formiranje političkog liberalizma, koji je nedugo posle prelomne 1989. god. u nekoliko slovenskih zemalja Srednje Evrope poprimio postmoderne crte, jer se podudario s recepcijom postmodernizma. U istraživačkom prostoru trebalo bi da se pojavi objašnjenje komparatističkog i konfrotativnog aspekta nastanka i funkcionisanja diskursâ koji eksponiraju okretanje nacionalnoj tradiciji u slovenskom kulturnom prostoru, uzimajući u obzir kulturološke, etničke, verske razlike, kao i mehanizme isključivanja i stigmatizovanja.

Istraživanja naracija o promenama uređenja u slovenskim postkomunističkim zemljama Srednje Evrope i Balkanskog poluostrva iz ugla programskog okretanja ka nacionalnom pamćenju trebalo bi da imaju izdiferencirano područje problemskih dominanti. Trebalo bi, po mišljenju inicijatora, da obuhvate pitanja filozofsko-političkog diskursa kritike globalizma i neoliberalizma (Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija), istoriografski diskurs istorijskog revizionizma (Hrvatska, Srbija, Makedonija, Bugarska, Crna Gora), prisustvo i ulogu pojedinih evroatlantskih pojmovnih matrica, ideologema i stereotipa, umetničke strategije u vizuelnoj kulturi (Hrvatska, Slovenija, Poljska).

Posttranzicijske naracije na području Srednje Evrope i Balkanskog poluostrva uključuju se u kontekst koji označava dovođenje u pitanje univerzalističkog optimizma (S. Huntington), ideje napretka (Z. Krasnodębski),  krizu postmodernističke orijentacije koja je stimulisala i posredno formirala neoliberalni poredak uređenja i tranzicijske stvarnosti (H. Janaszek-Ivaničkova).

Learn More

Komunikaty:

Inne: